divlja patka

Lov na divlje patke

Lov na divlje patke počinje 1. septembra a završava se 28. februara sledeće godine.


Divlja patka (Anas platyrhynchos L.) je ptica iz porodice pataka (Anatidae), koja naraste do 60 cm i teži između 800 i 1400 g. Mužjak je prepoznatljiv po tamnozelenoj glavi i vratu s bijelim ovratnikom. Tijelo mu je smeđe s bijelosivim perjem, dok su srednja pera repa crna i uvijena prema nazad. Kljun mu je žut s izraženim zadebljanjem u prednjem dijelu.

Ženka je manja od mužjaka, s tijelom prekrivenim blagom smeđom bojom i tamnosmeđim šarama koje posebno dolaze do izražaja na perju. Njezin kljun je narančast s smeđom mrljom po sredini, također s zadebljanjem u prednjem dijelu kao kod mužjaka. Oba spola imaju plosnate narančaste noge s plovnim kožicama između prstiju.

Puni raspon krila divljih pataka iznosi 80-100 cm. Iako obično žive između 5 i 10 godina, zabilježen je primjerak star čak 26 godina. Ova vrsta je široko rasprostranjena i nastanjuje vodene površine diljem Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Australije, uključujući jezera, rijeke, potoke, bare i umjetna jezerca. Češća je u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Što se tiče razmnožavanja, divlje patke postaju spolno zrele već s godinu dana te se gnijezde jednom godišnje u razdoblju od ožujka do svibnja. Ženka obično nosi 5-15 jaja koja polaže na skrivenim mjestima uz obalu ili čak na deblima vrba. Gnijezdo grade od trave i listova, oblažući ga paperjem. Jaja su sivobijela i velika 58×41 mm. Inkubacija traje 27-28 dana, tijekom kojih mužjak čuva stražu.

Kada ženka napusti jaja, prekrije ih perjem koje je iščupala iz svog tijela. Nakon otprilike 4 tjedna, pačići se izlegnu, a ženka se brine o njima sama. Već sljedeći dan vodi ih u vodu na prvi plivanac, nakon čega se više ne vraćaju u gnijezdo. Mladi pačići čvrsto se drže blizine majke ili se sakrivaju u visokoj trsci, a na njezin poziv vraćaju se karakterističnim kvakanjem. Osamostaljuju se nakon 50-60 dana.

Što se tiče prehrane, divlje patke se hrane biljkama poput nježnih lišća, trava, sjemenki i mladih izdanaka barskih biljaka, ali također jedu i insekte, crve, vodene beskralježnjake te žitarice. Ponekad ih ljudi hrane komadićima hljeba.